Mjerenje financijske moći

Vjerovatnost da se usred prijenosa nogometnog finala pokvari tv je mala, ali se u takvoj situaciji postavlja pitanje, ima li pojedinac dovoljno novca za kupnju novog tv-a.
 
Odgovor otkriva tzv. tekući pokazatelj (angl. Current ratio) koji pokazuje odnos između novčanih sredstava (sredstva na osobnom računu, depoziti avista, novac na bankovnoj knjižici) i tekućih obaveza (mjesečni računi). 

Tekući pokazatelj = novčana sredstva/tekuće obaveze

Unatoč tome da ne postoji nikakvo pravilo, pokazatelj mora biti veći od 1. U literaturi se navodi vrijednost oko 2 ili više. Više od vrijednosti samoga pokazatelja je važno njegovo kretanje. Da li se taj povečuje ili smanjuje? Ako se tokom promatranog razdoblja smanjuje, potrebno je otražiti uzroke za to i odkloniti ih. Važi i suprotno. Povećanje vrijednosti pokazatelja nakazzuje na povećanje novčanih sredstava, koja su tako možda slabije uložena.
 
Problem toga općega pokazatelja je u tome da imaju ljudi puno mjesečnih obveza, koje ne uvrštavaju među tekuće nego dugoročne obaveze.
 
Zato se kao mjerilo likvidnosti više preporučuje upotreba pokazatelja pokrivanja mjesečnih troškova (eng. Month’s living expenses covered ratio), ki nam pokaže, koliko mjeseci se životni troškovi mogu pokrivati sa novčanim sredstvima.

Pokazatelj pokrivanja mjesečnih troškova = novčana sredstva/ svi godišnji rashodi:12

Financijski stručnjaci preporučuju, da mora imati pojedinac ili obitelj na volju toliko raspoloživih sredstava, da može pokrivati izdatke bar za šest mjeseci.
 
Za nepredviđene primjere, kao pokvareni tv, veći popravak automobila ili čak kratkotrajna nepredviđena nezaposlenost, se pojedinac osigurava sa oblikovanjem rezervnog fonda (eng. emergency fund). Taj je sastavljen uglavnom iz sigurnih ulaganja, kao bankovni depoziti, novčani fondovi, kratkoročni državni vrijednostni papiri i/ili državne obveznice. Namjena takvog fonda nije štednja, nego dostupnost do potrebnih novčanih sredstava za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja. Sa rezervnim fondom ljudi izbjegavaju potrebu po unovčavanju sredstava, koja su namijenjena ostvariivanju prije svega dugoročnih ciljeva.
 
Preporučuje se podjela takvoga fonda na dva dijela:

• Likvidni dio (približno 1(3 fonda), koji pojedincu omogućuje pokrivanje životnih troškova bar za šest mjeseci i sastavlja ga prije svega gotovina, novčani fondovi, avista depoziti i kratkoročni depoziti.
• Dugoročni dio (približno 2/3 fonda), koji je više dugoročne prirode i iz kojega pojedinac, sa rijetkim iznimkama neće crpati novac. Zato može biti sastavljen iz vezanih bankovnih depozita do tri mjeseca, novčanih fondova ili iz najbolje likvidnih državnih obveznica

Za pojedinca je važno da zna koliki dio sredstava je financiran sa dugom. Sa pokazateljem duga (eng.debt ratio) mjeri svoju zaduženost odnosno sposobnost pokrivanja i vračanja dugova. Za taj pokazatelj je tipično, da se sa godinama smanjuje (sa godinama se smanjuju prije svega dugoročne obaveze i povećava vrijednost svih sredstava).

Pokazatelj duga = cjelokupan dug tj.obaveze/cjelokupna sredstva

Više od pokazatelja duga važniji i zanimljiviji je dugoročni pokazatelj pokrivanja duga (eng.long-term coverage ratio), koji je usmjeren u dugoročne obaveze pjedinca i mjerenje solventnosti. Taj pokazatelj pokaže, koliko puta se može pokrivati dugoročni dug sa raspoloživim sredstvima.

Dugoročni pokaz. pokrivanja duga=raspoloživi dohodak/cjelokupne dugoročne obaveze

Vrijednost dugoročnoga pokazatelja duga ne bi smjela pasti ispod 2,5, ali se može obzirom na strukturu dugoročnih obaveza može kretati i niže. Sa svakim većim i dugoročnijim kreditom (npr.za nekretninu) postoji veća vjerovatnost, da će se gornji pokazatelj na duži rok kretati pod spomenutom vrijednosti.

Među važnije ciljeve pojedinca spadaju dugoročni ciljevi, koje je puno lakše postići štednjom i investiranjem (ulaganjem). Kod toga je važan način kao i količina ušteđenog novca. Bez obzira štedi li se u obliku vezanih depozita ili ulaganja u vrijednosnice, preporučuje se da se od raspoloživog dohodka prvo odvoji svota namijenjena za štednju a ostatak namijeni za potrošnju. Pokazatelj štednje (eg.savings ratio) pokaže, koliko raspoloživog dohodka je namijenjeno štednji.

Pokazatelj štednje=dohodak namijenjen štednji i investiranju/raspoloživi dohodak

Vrijednost pokazatelja se kreće više, ako se sredstva koriste za rješavanje stambenog pitanja nego u drugim primjerima zadovoljavanja manjih ciljeva.Vrijednost pokazatelja je potrebno uspoređivati sa gibanjima u prošlosti tj. pobrinuti se da se vrijednost štednje kreće u smjeru postavljenih ciljeva.
Sredstva namijenjena štednji sastavljaju štedni fond. Taj fond ne smijemo poistovjetiti sa prije spomenutim rezervnim fondom, jer su sredstva prikupljena u štednom fondu, namijenjena postizanju postavljenih financijskih ciljeva (npr.kupnja automovila, školoanje….)

Tekuće i precizno vođenje evidencije ima ključni značaj za uspješno upravljanje sa osobnim financija , zbog slijedećih činjenica:

• sistemetsko spremanje i redovito evidentiranje računa omogućuje lakšeispunjavanje porezne prijave
• redovito evidentiranje računa omogućuje pregled nad potrošnjom tj izradu kućnog budžeta

 
Za vođenje kućnog budžeta (proračuna) imamo na raspolaganju obrasce i software, kojeda besplatno dajemo našim klijentima.
 
Organizirano vođenje evidencije računa i ostale dokumentacije omogučuje nama (Porast-Vaš osobni imovinski savjetnik) lakše razumijevanje trenutne financijske situacije (financijskog zdravlja), u situaciji kada ljudi to sami ne mogu.